Slučajnost haosa i slobodna volja
Haos (od starogrčke reči χάος) se koristila za opisivanje početnog, neuređenog stanja materije pre stvaranja kosmosa, a danas označava nepredvidivo stanje stvari. Haos predstavlja stanje potpunog nereda, nedostatka strukture i predvidljivosti.
U glavi mi je ostala zanimljiva priča koju sam davno čuo od Carl Sagana. Zamislite kako se neka devojka sprema uveče za izlazak. Bira garderobu, isprobava razne stvari i one koje joj se ne sviđaju baca oko sebe. Na kraju spremanja soba je u potpunom haosu od razbacanih stvari. Ta analogija služi za ilustraciju Drugog zakona termodinamike, odnosno koncepta koji nazivamo Entropija. Sagan je isticao da se u prirodi mnogo lakše stvara nered nego red. Red zahteva rad. Da bi se tvoja odeća složila u ormaru, moraš da uložiš energiju i svesni trud (rad). Dok je nered spontan. Ako samo nasumično bacaš stvari oko sebe, šanse da one slučajno padnu u savršeno složene gomile u ormanu su praktično nemoguće. Postoji bezbroj načina da soba bude neuredna, a samo nekoliko načina da bude uredna.
Činjenica da se stvari same od sebe kvare, troše i postaju haotične (ako se ne ulaže energija) pokazuje nam u kom smeru teče vreme. Entropija zapravo kaže: Sistem će se uvek kretati ka stanju koje je statistički najverovatnije, a to je skoro uvek haos i nered. Tako nam entropija daje "strelu vremena" - tok vremena, koje uvek ide ka povećanju nereda. To je jedini fundamentalni zakon fizike koji razlikuje prošlost od budućnosti. Nered se nikada ne pretvara spontano u red. Razbijena keramička šolja se nikada neće sama sastaviti od razbijnih parčića na podu.
Ceo tekst na linku>>> https://t-brainspotting.blogspot.com/2026/05/slucajnost-haosa-i-slobodna-volja.html





